mozak

Mozak – Izgovorena riječ – Emocija

N – neuro – mozak

L – lingvističko – riječi koje smo naučili i njima se služimo

P – programiranje – predrasude, uvjerenja, stvoreni stavovi prema nekomu ili nečemu

 

Danas me zove dijete koje je otišlo na more kod prijateljice gdje će raditi cijelo ljeto. To joj je bila želja, pa hajde.

„Ako nekoga želiš u potpunosti upoznati i testirati funkcionirate li kao tim, pozovi ga da zajedno provedete samo četiri dana“

Nakon provedenih mjesec dana narušili su se odnosi. Tko što treba ili bi trebalo raditi nije iskomunicirano kako treba. Probudile su se emocije otpora koje nose sa sobom ponašanja izbjegavanja i šutnje. To traje neko vrijeme dok se u potpunosti ne izgubi kompas. Našli smo se u zrakopraznom prostoru i što sad?

„Majko pomagaj!“

Neki problemi valjda trebaju nastati da bi se dijete javilo i ponovno uspotavili onaj za njih dosadan odnos: „Pa daj se sine, kćeri javi, samo da ti čujem glas i da znam da si dobro.“

Zanimljivo je da dok ne nastanu problemi, ne trudimo se i sve prepuštamo stihiji, no kada se oni ipak pojave malo razbistrimo glavu, dobro se skoncentriramo i fokusirano krećemo rješavanju problema.

„Idite u miru“

Zašto? Pa, zato da bi smo bili u miru sa sobom i s drugima. I ne zaboravimo da isti osjećaj stvaramo i kod ljudi s kojima smo u interakciji.

Kako reći, kako se postaviti, kako započeti, naravno razgovor?

Ovo su tri najbitnija segmenta u bilo kojem razgovoru, no nedostaje još jedan najbitniji, a to je kako završiti razgovor.

Da bismo znali kako ga završiti potrebno je imati cilj razgovora, odnosno što želite njime postići. Tu trebate rašćištiti sa samim sobom. Jeste li odlučili samo pričati da bi popunili prostor, da bi izbacili svoje osjećaje kao smeće iz kante ili imate neke više ciljeve koje sam već navela prije.

Moj savjet je ako to niste napravili u svojoj glavi, bolje šutite i dalje.

„Što je dobro za mene treba biti dobro i za tebe“

Zbrisat doma u Zagreb i pokupiti svoje stvari je djetinjasti čin. Tako će ga mnogi protumačiti i ismijavati osobu. Ja volim pitati : „Ok, i što poslije toga? Okretanje glave, prestanak komunikacije. Želiš li to ili ?“  NE, ne želim. „Super, idemo dalje”, “U Zagrebu nema mora koje ti je bitno za zdravlje, a i nema love koju možeš zaraditi.”

Sad kada je odlučila što želi mogli smo složiti razgovor koji daje rezultate.

„Famozna brojka tri NLP“

# 1 početak stanje

# 2 sredina stanje

#3 kraj stanje

Kako je potrebno obaviti razgovor u kojem se trebaju dobiti informacije o tome kako funkcioniraju, kako se osjećaju i što će dalje, razgovor je koncipiran u prethodna tri djela.

Kako su emocije u visokom intenzitetu nikako ih ne treba poticati, a pogotovo kod onoga kome se obraćamo. Problem kroz emocije se prebacuje na onoga koji započinje razgovor s ciljem ostanka na moru. Kad sebi ovako usidrite informaciju stvarate si stanje i emocije vas ne mogu požderati tijekom razgovora.

Imam problem i htjela bih s tobom o njemu porazgovarati, to bi mi puno značilo. – osoba će najčešće pristati, no ostavljam i ako ne pristane, nakon ove rečenice se vi dobro osjećate i osoba, jer ju niste napali, npr. Trebali bismo razgovarati o ….. – čisto prozivanje

Znam da nisam napravila to i to (oprala suđe, pospremila) kad si mi rekla, nisam bila u redu i nisam te razumjela što hoćeš i sad više ne razgovaramo. Užasno se osjećam zbog toga. Neke poslove ne znam, pa sam se izmicala. Vidim da to nije uredu. Nekako sam shvatila da sam višak i da bi najbolje bilo da se maknem, pa bih htjela čuti tvoje mišljenje.

Ako smatraš da bi trebala otići za Zagreb, slobodno mi reci, neću se ljutiti, samo da znam na vrijeme kupiti kartu i spakirati stvari.

„Izaberite“

Hoćete li zdravo seljački sasuti u takvoj situaciji osobi u lice sve što vam je na srcu ili ćete izabrati taktiku koja će vas i osobu ostaviti u miru bez obzira na rezultat razgovora, izaberite sami.

Trodjelna struktura lošeg razgovora ili popularno neučinkovite komunikacije je:

#1 očaj – ulazak u razgovor

#2 očaj – bivanje u razgovoru

#3 očaj – izlazak iz razgovora

 

„Sve oko nas ima svoju strukturu. Svaka stanica u našem tijelu ima svoju strukturu, sinapse se u mozgu pale po određenoj strukturi, saće pčela ima svoju strukturu, molekula vode ima svoju strukturu. Kada se naruši ta struktura prestaje život ili bar onakav kakav bi željeli.“

 

Možda će vas zanimati

Ostavite komentar